News And Update

VIOLENSIA KONTRA FETO HANESAN VIOLASAUN DIREITUS HUMANUS NO HANESAN KRIMI PUBLIKU, MAI ITA HAPARA HAHALOK AAT IDA NE'E!

FETO HETAN DEIT 2,262 % IHA ELEISAUN XEFE SUKU 2009

Dili – Timor Leste / Rede Feto Timor Leste / 26 Novembru 2009

Depois Eleisaun Lideransa Komunitaria (ELK) halao iha dia 9 Outobru 2009, Komisaun Nasional ba Eleisaun hatoo resultadu sira hetan ba Tribunal Rekursu atu bele hetan legalizasaun inklui mos hetan desizaun ba reklamasaun ne’ebe tama ba CNE. Maski durante prosesu eleisaun rasik, STAE hetan problema barak maibe ita bele dehan eleisaun ne’e lao ho diak.

Depois CNE hatoo sira nia resultadu Eleisaun Lideransa Komunitaria ba Tribunal rekursu, iha loron 18 fulan Novembru 2009 Tribunal ne’e fo sai kona-ba sira nia desizaun final ba Eleisaun Lideransa Komunitarian. Beseia resultadu ida ne’e, Tribunal Rekursu hatoo lista kandidatu Xefe Suku sira eleitu ho total 441 kandidatu. Tribunal Rekursu mos fo sira nia desizaun final relasiona ho problema ne’ebe akontese iha suku Raimea – Covalima ne’ebe entre kandidatu Domingus dos Reis no Jorge Pereira hetan resultau hanesan. Ba kazu ida ne’e Tribunal desidi halo eleisaun segunda iha Suku Raimea, Sub Distritu Zumalai, Distritu Covalima baseia ba artigu 33, 34 no artigu 35 husi Lei 3/2009.

Husi lista kandidatu Xefe Suku ne’ebe Tribunal Rekursu fo sai, husi total 442 suku ne’ebe iha, kandidata feto sira manan deit iha suku 10. Maski persentace ne’e kiik maibe lideransa feto iha nivel suku aumenta feto nain 2 kompara Eleisaun Xefe Suku 2004/2005. Durante prosesu kampanha, kandidata feto ho total 42 halao sira nia programa kampanha ida-idak atu bele manan eleisaun. Ikus mai kandidata feto nain 10 deit maka eleitu iha loron 9 fulan Outobru 2009. Ida ne’e hatudu mai ita katak feto hanesan sexo maoria iha Timor Leste seidauk fo apoiu total ba kandidata feto sira ne’ebe kompete iha eleisaun. Husi resultadu ida ne’e ita hatene katak feto hetan deit 2,262 % kompara ho kandidata mane sira ne’ebe hetan 97,738 %.

Kandidatu feto ne’ebe eleitu atu tuur hanesan xefe suku hanesan :

  1. Cristalina Quintao (suku Railako leten / sub disritu Railaco / Distritu Ermera)
  2. Filomena Soares (suku Fahisau / Sub Distritu Lequidoe / Aileu)
  3. Fransisca Monica F. Soares (Soba / Sub Distritu Laga / Distritu Baucau),
  4. Terezinha de Deus dos Reis (Bucoli / Sub Distritu Baucau / Distritu Baucau),
  5. Maria Lidia de Jesus (Gariuai / Sub Distritu Baucau / Distritu Baucau),
  6. Maria dos Carmo da’Sa (Suku Triloca / Sub Distritu Baucau / Distritu Baucau)
  7. Joana M. Da Fonseca P. (Suku Afalocai / Sub Distritu Uatocarbau / Distritu Viqueque)
  8. Rita Monteiro (Suku Liaruca / Sub Distritu Ossu / Distritu Viqueqeu),
  9. Maria Soares de Jesus Sousa (Suku Ritabou / Sub Distritu Maliana / Distritu Maliana)
  10. Maria Fatima (Suku Maudemo / Sub Distritu Tilomar / Distritu Covalima)

***(RFTL-icp09)

TIMOR OAN 126 KONA HIV/SIDA – EMA NAIN 15 MATE ONA

Dili-Timor Leste/Suara Timor Leste 25 Novembru 2009-p1-Efy/Fal

Tuir dadus husi Ministeriu Saude nian katak, ema Timor oan ne’ebe identifika positivu kona HIV/SIDA hahu husi 2002 too 2008 hamutuk nain 126 husi numeru ne’e, nain 15 mate ona.

“Tuir dadus ne’ebe fo sai husi Ministeriu Saude ne’ebe hahu husi 2002-2008 katak iha ema nain 126 maka identifika positivu kona HIV/SIDA, i husi numeru ne’e ema nain 15 mate ona,” informa Support Program Officer CWS-TL Amelia Xavier Carlos.

Nia hateten, ema ne’ebe daet HIV/SIDA kompostu husi ema boot feto no mane ho idade 30 ba leten no idade 40 ba leten inklui mos labarik ho idade tinan 5 mai kraik.

Ema ne’ebe kona HIV/SIDA katak Amelia so hetan deit tratamentu prevensaun maibe laiha aimoruk ida atu bele kura. Tratamentu hirak ne’e bele halo iha Klinika Bairopite no Ospital Nasional Gido Valadares.

Ai moruk ne’ebe atu prevene moras ne’e tuir Amelia hanesan ai moruk Anti Retrovila Virus (ARV) no Anti Retrovilar Trapi (ART) no sira seluk. Ai moruk ne’e tuir Amelia laos atu kura HIV/SIDA maibe atu hanaruk ema nia moris no bele hamenus virus ne’ebe kona iha ema nia isin.

Ita labele garantia katak aimoruk ne’e bele kura moras ne’e maibe aimoruk ne’e atu bele hanaruk deit ema nia moras bainhira kona HIV/SIDA,” tenik Amelia.

Amelia mos hateten hanesan ema humana sei labele halo diskriminasaun hasoru ema ne’ebe kona HIV/SIDA tamba viola direitus ema nian nudar ema humana iha rai ne’e.***

LANU VIOLA SUBRINU NIA FEN, MORIS IHA PRIZAUN TINAN HITU

Dili-Timor Leste / Timor Post, Kuarta 18 Novembru 2009

Tribunal Distrtal Dili, Tersa (17/11), hamonu sentensa tinan hitu iha prizaun ba arguido Anotonio da Costa tamba komprova halo violasaun seksual hasoru feto kaben nain.

Molok ne’e, tribunal fo tempo loron 15 ba arguido tenki selu osan ho montante US$ 1500 ba vitima Vivi (laos naran lolos-red) hanesan atu taka moe maibe arguido laiiha posibilidade atu selu.

Tuir akuzasaun Ministeriu Publiku nian katak iha loron 20 Maio 2009 iha fatin deslokado Metinaru, maizemenus tuku 10 kalan iha momentu ne’eba iha festa ba loron 20 de Maio, Vivi ho nia kaben ba iha festa. Tamba kole ona vitima fila-fali ba iha nia lona ka tenda deskansa. Bainhira nia toba hela, derepenti arguido Anotonio da Costa tama, hasai tiha vitima nia ropa no kaer vitima nia kelen.

Vitima Vivi hanoin nia laen maibe laos. Aguido Antonio ne’ebe lolos vitima nia laen nia tiu rasik kaer hela nia kelen no halo relasaun seksual ba nia. Vitima Vivi enforsu hakilar maibe laiha ema ida maka atu ajuda tamba ema ba hotu iha festa. Arguido lori nia liman taka ba iha vitima nia ibun atu la bele hakilar maka’as, arguido mos basa vitima nia oin no tuku iha nia isin lolon. Vitima kontinua atu halo reazen hasoru ba arguido ne’e no vitima horon arguido nia iis tua deit.

Depois akontese ida ne’e liutiha tuir ezame mediku katak iha duni sinal kanek iha vitima nia isin lolon no iha duni sperma ne’ebe belit ba iha vitima nia roupa interior.

Juiz Maria Leonor Botelho hateten desizaun sentesa ne’ebe nia fo ne’e baseia ka haree ba hahalok ne’ebe maka arguido halo hasoru ba iha vitima hanesan livre laiha ema ida maka haruka. Arguido hatene katak nia iha nia oan nain tolu no iha fen mos. Arguido mos hatene katak lei la permite atu ema ida halo relasaun seksual hasoru ema seluk nia kaben.

Tribunal fo loron 15 ba iha arguido atu selu multa ba iha vitima hanesan taka vitima nia moe maibe arguido laiha posibilidade atu selu tamba ne’e tribunal fo kastigu ba nia hahalok hela iha prizaun bekora durante tinan hitu.

Maski tribunal fo kastigu ba iha arguido tinan hitu iha prizaun maibe tuir tribunal katak hahalok ne’e todan tamba nia rasik maka halo fali relasaun seksual hasoru nia subrinho nia fen oan ne’ebe hanesan vitima.***

RAMOS HORTA : ITA HADOMI MALU BA

Dili-Timor Leste / CJITL Flash, 18 Novembru 2009

Prezidente Republika, Jose Ramos Horta husu ba povu Timor Leste tomak atu hadomi malu no simu malu iha Loron Toleransia Internasional ne’ebe monu iha Segunda semana ne’e (16/11).

Loron Toleransia Internasional ne’ebe proklama tiha ona husi Assembleia - Jeral Nosoes Unidas iha tinan 1993 no konhesidu iha mundu tomak hahu iha tinan 1995.
“Loron Toleransia Internasional, Oportunidade ida atu fo hanoin liu-liu ba joven sira, mane no feto sira”, dehan eis ativista timor leste liu husi komunikadu imprensa, Segunda semana ne’e.

Liu husi komunikadu ne’e Horta esplika katak Timor-Leste mos tenki selebra no halo tuir buat foun ba kontrusaun nasaun pasifika ida ne’ebe demokratika no prosperiedade. Tanba aktu hirak ne’e bele halakon violensia no halakon marjinalizasaun hodi fo importansia ne’ebe boot ba kiak no fo espasu ba jerasaun ida.

“Se mak terus ba violensia, no hetan marjinalizasaun no kiak durante tinan ba tinan, ohin bele sai nudar ezemplu ba toleransia pas nian no vontade no ben estar nian” tuir komunikadu ne’e.
Timor-Leste sei sai bo’ot no diak liu sekarik ita hatene harmoniza no integra iha sosiedade hanesan iha alin feton no maun sira. Iha mundu persiza fo tulun ba malu, hahalok ne’e lori husi ita nia moris loron-loron, no ita nia fiar no kultura nudar portador ba ispiritu no motivasaun.(*,dsc,cjitl)